Leader's Talks: Armin Suljić o tome kako izgleda stvarna tranzicija u liderstvu

Ulazak u menadžersku ulogu često izgleda kao logičan korak naprijed, ali u praksi predstavlja jednu od najzahtjevnijih profesionalnih tranzicija. Za Armina Suljića, direktora retail proizvoda, iz Raiffeisen Bank dd BiH, prelazak iz uloge kolege u ulogu menadžera donio je važnu lekciju koju mnogi novi lideri nauče tek kroz iskustvo: autoritet ne dolazi s titulom, već se gradi jasnoćom, dosljednošću i povjerenjem. Jedna od najčešćih grešaka koje prepoznaju kod novih menadžera jeste pokušaj da se zadrže isti odnosi kao prije unapređenja, bez postavljanja novih granica. Namjera je često dobra, ostati blizak timu i izbjeći tenzije, ali bez jasnih okvira takav pristup brzo stvara konfuziju. Ono što mu je pomoglo da prevaziđu taj izazov bila je otvorena komunikacija: jasno objašnjenje nove uloge, priznanje da se dinamika mijenja i poruka da poštovanje i povjerenje ostaju temelj svakog odnosa.

O tehnikama koje su najkorisnije kada je počeo voditi timove, Armin je rekao sljedeće: “Najkorisniji alati su bili redovni 1-na-1 sastanci i strukturirani feedback alati poput 360° evaluacija. Takođe, naučio sam koristiti alate za upravljanje zadacima (npr. Jira) kako bih imao transparentan uvid u tok rada. Ali najvažniji “alat” je bila sposobnost aktivnog slušanja – razumjeti šta tim zaista treba i kako se osjeća.”

Dao je i jedan savjet mladima: “Bez dileme – postavljajte pitanja više nego što dajete odgovore. Ljudi žele biti saslušani i uključeni. Kada lider postavlja prava pitanja, otvara prostor za kreativnost, odgovornost i zajedničko donošenje odluka. To gradi povjerenje i jača timsku kulturu.”

Armin nastavlja: “Kod manjeg tima, lider može biti direktno uključen u operativne zadatke i ima dublji odnos sa svakim članom. Kod većih timova, ključna je sposobnost delegiranja, izgradnje srednjeg menadžmenta i uspostavljanja jasne vizije i sistema. Fokus se pomjera sa “šta radimo” na “kako gradimo kulturu i sistem koji omogućava drugima da vode.” Za Armina, tranzicija zahtijeva promjenu fokusa – od individualnog doprinosa ka koordinaciji i vođenju. “Upravo to je srž projektnog menadžmenta: planiranje, organizacija, komunikacija i upravljanje rizicima. Novi menadžeri često prvi put osjete težinu odgovornosti kroz vođenje projekata, gdje uče kako balansirati resurse, rokove i međuljudske odnose.”

Najteži trenuci u toj tranziciji često dolaze kada se profesionalna odgovornost sudari s ličnim odnosima.

“Jedna od najtežih situacija bila je kada sam morao dati negativan feedback bivšem kolegi s kojim sam ranije bio vrlo blizak. Osjećao sam se nelagodno, ali sam shvatio da izbjegavanje problema šteti i njemu i timu. Pripremio sam se, bio iskren i konstruktivan, i na kraju smo oboje izašli iz toga s više poštovanja jedno prema drugom.”

Za kraj Armin je govorio o svom iskustvu u mentorisanju mladih lidera: “Da, imao sam priliku mentorisati nekoliko mladih lidera. Najveći izazov za njih je bio prelazak iz “eksperta” u “facilitatora” – od osobe koja zna sve, do osobe koja omogućava drugima da rastu. Pomogao sam im da shvate da lider ne mora imati sve odgovore, već da treba znati kako postaviti prava pitanja i stvoriti okruženje u kojem tim može briljirati.”